U posljednje se vrijeme vrlo intenzivno piše i govori o prirodnoj kozmetici koja svakim danom postaje sve popularniji oblik reparativne kozmetike. Njezinoj popularnosti uvelike pridonosi i buđenje svijesti o štetnosti većeg broja kemijskih sastojaka koji su integralni dio mnogih produkata konvencionalne kozmetike. Gotovo svakodnevno možemo pročitati u medijima poražavajuće rezultate istraživanja djelovanja nekog kozmetičkog sastojka na ljudsko zdravlje.

Prijašnjih godina istraživanja toksičnosti kozmetičkih kemijskih supstancija nisu provođena, a razlog tome nije manjak interesa ili financijskih sredstava, nego manjkava zakonska regulativa koja velikim proizvođačima konvencionalne kozmetike, okupljenima u Svjetsko udruženje proizvođača kozmetike (CTFA, sjedište u Washingtonu), dopušta slobodno stavljanje proizvoda na tržište bez prethodnog ispitivanja toksičnosti. Prema nekim podacima, 25% ili četvrtina svih sastojaka koji se primjenjuju u konvencionalnoj kozmetici kao proizvodna sirovina povezano je na neki način s nastankom tumora, a više od 80% svih alergijskih reakcija kože na kozmetičke pripravke prouzročuju umjetni sastojci poput konzervansa, umjetnih boja, mineralnih ulja i dr.

Prosječna odrasla osoba primjenjuje oko devet kozmetičkih proizvoda koji sadržavaju otprilike 150 kemijskih sastojaka od kojih većina nikada nije bila ispitana ili je nepotpuno ispitane toksičnosti. Poznato je da otprilike 60% kozmetičkog proizvoda nanesenog na kožu lica, biva apsorbirano putem otvora na koži u organizam tijekom šest minuta te ulazi u krvožilni sustav kojim se prenosi u sve tjelesne sustave, stupa u razne biokemijske reakcije i taloži u pojedinim organima. O štetnosti tih rezidua zbog višegodišnje primjene može se samo nagađati.

Poznato je da često spominjali naftni derivati poput vazelina, petroleja, parafina i mineralnih ulja djeluju kancerogeno i alergeno. Sastojci su mnogih kozmetičkih proizvoda, uključujući i proizvode za njegu kože beba i djece sa svrhom stvaranja tankog nepropusnog filma na površini kože koji sprečava gubitak vode iz kože. Budući da sastavom nisu srodni sastavu lipida kože te nemaju nikakvu hranjivu vrijednost, ostaju na površini remeteći osnovne funkcije kože, apsorpciju hranjivih i eliminaciju toksičnih tvari. Kancerogeni formaldehid ima funkciju konzervansa te se kozmetičkim proizvodima dodaje ili nastaje kao nusprodukt, npr. Quaternium 15 (kvaternarna amonijeva sol) otpušta formaldehid, a također, ima ulogu konzervansa te prouzročuje kontaktni dermatitis i djeluje teratogeno (izaziva oštećenje ili defekt fetusa). Kancerogeni polietilenski spojevi poput Polysorbate 20, 60 ili 80 imaju funkciju emulgatora, a onečišćeni su dioksinom. Parabeni (npr. methyl-, ethyl-, butyl- ili propylparaben) su ksenoestrogeni, kemijske tvari koje oponašaju estrogene u tijelu žene i ometaju rad spolnih žlijezda uzrokujući karcinom dojke, karcinom jajnika, endometriozu. Šamponi, gelovi za tuširanje i paste za zube sadržavaju natrij-lauril-sulfat koji isušuje kožu, izaziva ekcem i djeluje mutageno. Popis se nastavlja…

Proizvodi prirodne kozmetike sastoje se od sirovina (maslaci, biljna ulja, voskovi, lanolin, eterična ulja, hidrolati, emulgatori, koemulgatori i dr.) koje su nastale tehnološkom obradom biljnog materijala iz kontroliranog konvencionalnog ili cjenovno znatno višeg, ali ekološki prihvatljivog, organskog uzgoja ili samoniklog bilja, bez mogućnosti korištenja genetski modificiranih organizama. Sam proizvodni proces treba sadržavati mali broj postupaka kako bi se zadržala čistoća i kvaliteta sirovina. Proizvodi ne smiju biti testirani na životinjama. Proizvodi bi trebali biti u ekološkoj ambalaži, izrađenoj od ekološki prihvatljivih materijala s mogućnošću reciklaže. Takva ambalaža je danas vrlo rijetko prisutna na tržištu zbog visoke cijene koja u konačnici znatno povisuje cijenu gotovog proizvoda.

Kako bi se očuvala mikrobiološka odnosno zdravstvena ispravnost proizvoda, uz prirodne konzervanse poput eteričnih ulja, ekstrakta ružmarina ili sjemenki grejpa, dopušteno je proizvodu dodati tzv. prirodno identične konzervanse (tvari koje se mogu pronaći u prirodi, ali su sintetski proizvedeni) poput benzojeve kiseline i njezinih soli, salicilne kiseline i njezinih soli, sorbinske kiseline i njezinih soli, benzilnog alkohola te dihidroksioctene kiseline. Dodavanjem tih konzervansa možete izbjeći samokažnjavanje radi povremenog ili stalnog zaboravljanja proizvoda prirodne kozmetike iz kućne radinosti u hladnjaku jer dopuštaju držanje proizvoda na sobnoj temperaturi te produžuju rok trajanja proizvoda s maksimalno dva na prosječnih šest mjeseci.

Na hrvatskom i svjetskom tržištu prisutni su razni brendovi prirodne i ine kozmetike, a najjednostavniji je način kojim se utvrđuje istinitost tvrdnji proizvođača u prirodno podrijetlo sastojaka proizvoda certifikat. Poznati certifikati su njemački BDIH, francuski Cosmebio (Ecocert), britanski Soil Association, talijanski AIAB, belgijski Eco-Garantie, australski NASAA. Nedovoljna transparentnost proizvodnih kriterija često je bila zlorabljena čime je umanjena vjerodostojnost te ugled navedenih certifikata i proizvođača. Stoga se na globalnoj razini pojavio međunarodni i relativno mlad NaTrue certifikat kojim su definirani visoki i transparentni proizvodni kriteriji u proizvodnji prirodne i organske kozmetike. Time je osigurana najviša moguća kvaliteta proizvoda. NaTrue je kreiran s ciljem povrata povjerenja potrošača širom svijeta u proizvođače prirodne i organske kozmetike što je i jedan od razloga njegove javne dostupnosti (www.natrue.org).

NaTrue certifikat omogućuje kupcima da jednostavno, s pomoću broja zvjezdica na proizvodu, razlikuju proizvod prirodne od proizvoda organske kozmetike.

  1. *** Tri su zvjezdice oznaka organske kozmetike koja sadržava najmanje 95% organskih sastojaka.
  2. ** Dvije su zvjezdice oznaka organske kozmetike s najmanje 70% organskih sastojaka.
  3. * Jedna je zvjezdica oznaka prirodne kozmetike s manje od 70% organskih sastojaka.

Prednosti su prirodnih kozmetičkih proizvoda, kupljenih u prodavaonici ili još bolje, proizvedenih u vašem kuhinjskom laboratoriju, visoka hranjiva vrijednost pojedinih sastojaka, primjerice hladno prešanih biljnih ulja koja sadržavaju visokovrijedne masne kiseline, vitamine i minerale, građevne i reparativne elemente svake stanice, nužne za njezino pravilno funkcioniranje. Zatim, apsorpcija hranjivih sastojaka u dublje slojeve kože, stimulacija mikrocirkulacije i lokalne detoksikacije, poticanje tkiva na samostalnu proizvodnju kolegenskih i elastinskih vlakana odgovornih za čvrst izgled kože, sprečavanje evaporacije vlage itd. Prirodnu kozmetiku stoga možemo nazvati i funkcionalnom kozmetikom, kozmetikom koja stimulira metaboličku aktivnost stanica kože i time pridonosi zdravom i mladolikom izgledu našeg najvećeg organa.